2013. godina


Poljubac života

POLJUBAC ŽIVOTA, ILI, LIRSKI EKUMENIZAM VESNE PARUN

Za Petrua Krdua (1952-2011) i sve naše, nikad dovršene, razgovore o Poeziji

"Poezija mi je dom, majka, potomstvo…”
Vesna Parun (1922-2010)


2009. godina


Nagrada "Milica Stojadinovic Srpkinja"
uručena Tanji Kragujević, 11. decembra 2009, u Zavodu za kulturu Vojvodine.



Knjiga poezije Tasosa Livaditisa, Violina za jednorukog, predstavljena je u Srpskom književnom društvu, u sredu, 4. novembra 2009, u 12 časova.
Stihove je kazivao Ivan Jagodić.
O pesniku je govorila Gaga Rosić, priređivač i prevodilac, Nenad Šaponja, glavni urednik Agore i Tanja Kragujević, urednik biblioteke "Arijel".



Na sajmu knjiga 01.11.2009. na štandu Grčke, počasnog gosta sajma, predstavljena
knjiga izabranih pesama grčkog pesnika Tasosa Livaditisa "Violina za jednorukog".

O pesniku i o knjizi govorili Gaga Rosić, priređivač i prevodilac,
Tanja Kragujević, pesnik i urednik biblioteke "Arijel" i
Nenad Šaponja, pesnik u glavni urednik "Agore".



U Kulturnom centru Beograda, 26. oktobra 2009. u 12 časova, predstavljena je knjiga izabrane poezije poljske pesnikinje Eve Lipske,
ovogodišnjeg dobitnika Zlatnog ključa Smedereva.
O knjizi Pažnja: stepenik govorila je Biserka Rajčić, priređivač i prevodilac,
a stihove su, uz autorku i Ivana Jagodića, govorili beogradski pesnici i prijatelji:
Tanja Kragujević, Marija Knežević, Ana Ristović, Nikola Vujčić I Goran Đorđević.



U ponedeljak, 25. maja 2009. u 12 časova, u prostorijama Srpskog književnog društva u Francuskoj 7,
predstavljena je knjiga Tanje Kragujević Staklena trava - izabrane i nove pesme (Agora, Zrenjanin 2009).

O knjizi su govorili priređivač i autor pogovora Nenad Šaponja i književni kritičar Vasa Pavković.
Stihove iz knjige govorila je pesnikinja Tanja Kragujević.



Na završnoj svečanosti 46. Disovog proleća u Čačku je 22. maja pesniku Nikoli Vujčiću uručena Disova nagrada.
Povelju sa Disovim likom i novčani deo nagrade pesniku predali su gospođa Danica Otašević, direktor čačanske biblioteke, i gradonačelnik Čačka gospodin Velimir Stanojević.

U velikoj dvorani Doma kulture tom prilikom su o delu nagrađenog pesnika govorili članovi Žirija za dodelu Disove nagrade:
pesnikinja Tanja Kragujević i književni kritičari prof. dr Mihajlo Pantić i Nenad Šaponja.



U Rimskoj dvorani Biblioteke grada Beograda, u ponedeljak, 18. maja 2009, u 12 časova,
gospođa Danica Otašević, direktor biblioteke “Vladislav Petković Dis”, predstavila je program završnice kulturne manisfestacije Disovo proleće,
koja se i ovoga maja, 46. put, održava u Čačku.

Odluku žirija (koji su sačinjavali Milutin Petrović, predsednik, prof. dr Mihajlo Pantić, Ljiljana Šop, Nenad Šaponja i Tanja Kragujević),
o dodeli prestižne Disove nagrade pesniku Nikoli Vujčiću, saopštila je pesnikinja Tanja Kragujević.

Tom prilikom predstavljena je i posebna publikacija Disovog proleća, Nikola Vujčić dobitnik Disove nagrade, u kojoj su svoje tekstove, posvećene nagrađenom pesniku, objavili
Mihailo Pantić, Nenad Šaponja, Ljiljana Šop i Tanja Kragujević.


U maloj sali Kolarčeve zadužbine, 16. aprila 2009. u 19.30 časova,
predstavljen je književni portret Tanje Kragujević, povodom objavljivanja zbirki Plavi sneg (2008) i
izabranih pesama (Staklena trava, april 2009).

O novim knjigama i poetskom delu Tanje Kragujević govorili su pesnici i književni kritičari
Nenad Šaponja,
Saša Radojčić i
Vasa Pavković.

Odabrane pesme iz svog opusa čitala je pesnikinja.



U okviru petnaestog Salona knjiga u Novom Sadu i tradicionalne manifestacije “Dani Laze Kostića”,
u petak 13. marta 2009, u 17. časova,
održano je književno veče Današnje čitanje Laze Kostića.

Moderator večeri bio je Vasa Pavković, a svoja tumačenja Laze Kostića i njegovog dela izneli su
Tanja Kragujević, Laura Barna, Milovan Marčetić i Mileta Arsić Ivkov.



2008. godina


U petak, 26. decembra, u 12 časova, u prostorijama Srpskog književnog društva, promovisana je najnovija sveska časopisa Gradina iz Niša
(br.25-26/2008), sa posebnim blokom posvećenim aktualnoj dobitnici književne nagrade „Branko Miljković“ Mariji Šimoković.

Uz reč urednika časopisa Zorana Pešića Sigme i Stane Dinić Skočajić, kao i
laureata Marije Šimoković, njeno delo, i svoju obimnu studiju o njemu
(O gutljaju cinobera, i boji nevidljivog), objavljenu u časopisu, brojnoj publici predstavila je Tanja Kragujević.


U utorak, 23. decembra u 19 časova, održano je, u organizaciji građanske inicijative Forca književno veče u Požegi,
na kome su svoje stihove čitali pesnici:
Tanja Kragujević, Slobodan Zubanović, Duško Novaković, Milenko Pajić,
Mileta Aćimović Ivkov i Dragan Jovanović Danilov.


U Čitaonici Narodne biblioteke Arilja, 15. oktobra 2008. godine,
u 19 časova, predstavljen je književni portret Tanje Kragujević.

Izbor stihova u savremenoj scenskoj interpretaciji učenika Gimnazije,
uvodna reč književnog kritičara Vase Pavkovića, kao i učešće samog autora,
publici su približili pesnički i esejistički rad autorke.


UČEŠĆE U MEĐUNARODNOJ KNJIŽEVNOJ KOLONIJI
ĆORTANOVCI 2008

Međunarodna književna kolonija u Čortanovcima održava se od 15. do 22. septembra 2008.
Na ovogodišnjim susretma pesnika, pisaca i esejista učestvuju:
Marija Ignjatijeva (Rusija), Kristijan Tajsl (Austrija), Elena Huzuri (Grčka), Gabor Šejn (Mađarska),
Livija Roška (Rumunija), Sibila Petlevski (Hrvatska), Žarko Radaković (Nemačka),
Stevan Tontić (Bosna i Hercegovina), Tanja Kragujević (Srbija) i moderator i domaćin kolonije Ljiljana Šop (Srbija).

Ovo okupljanje pisaca postalo je tradicionalan vid druženja, gostovanja i priređivanja književnih susreta u gradovima Vojvodine i u Beogradu,
počev od 2001. godine, na osnovu ideje koju je pokrenulo Srpsko književno društvo iz Beograda.


Književni portret, uz dvojezični izbor stihova Tanje Kragujević,
iz jedne od njenih najzapaženijih pesničkih knjiga Žena od pesme (2006),
predstavljen je u najovnijem broju italijanskog internet-časopisa za književnost
"Fili d`aquilone" broj 11 (juli-septembar 2008.).
Uz propratnu belešku dr Marije Mitrović objavljeni su stihovi u prevodu Đinevre Puljeze (Ginevra Pugliese).

Link ka Internet-časopisu za književnost "Fili d`aquilone"


U Senti je 17. maja 2008. godine nizom svečanosti obeleženo 145 godina od rođenja jednog od najznamenitijih Srba u Vojvodini i jednog od najznačajnijih sakupljača umetnina, knjiga i dokumenata u Srba, velikog dobrotvora srpskog naroda Jovana Joce Vujića.

Na svečanoj akademiji u koncertnoj dvorani Muzičke škole održan je prigodni program koji je besedom posvećenom Joci Vujiću otvorila gospođa Branka Kulić, upravnica Galerije Matice srpske u Novom Sadu.
Na kući Joce Vujića, na trgu koji nosi njegovo ime, spomen-ploču, rad vajara Lasla Silađija, otkrio je akademik prof. dr Dragan Nedeljković.

Tekst na ovoj ploči izlivenoj u bronzi, koji je sročila pesnikinja Tanja Kragujević glasi:

U ovoj kući bio je porodični dom i muzej
Joce Vujića
13. juli 1863 - 31. avgust 1934.
velikoposednika, narodnog poslanika, počasnog člana
Matice srpske, bibliofila, sakupljača i izučavaoca slovenske
starine, kulturnih tekovina Srba u Vojvodini i duhovne
baštine srpskog naroda - jednog od najplemenitijih
darovatelja srpske kulture


Potom su u neposrednoj blizini porodičnog doma Vujićevih, predsednik Opštine grada Sente g. Atila Juhas i predsednik Društva prijatelja i članova Matice srpske u Senti gospodin Petar Terzić, otkrili bistu Joce Vujića u bronzi, rad vajara Lasla Silađija.

Ovom svečanom činu prisustvovali su članovi porodice Vujić, njegova kćer Darinka Vujić Zagorac, unuka Ida, unuk Vasilije i njegova supruga Tanja Kragujević Vujić, praunuci Jelena, Ljubica i Ljubomir Vranić, kao i predstavnici kulturnog života Sente, Kanjiže, Novog Sada, Zemuna, Beograda i Niša: akademik Dragan Nedeljković, kompozitor i dirigent Aleksanadr Vujić, arhitekta Ana Marija Kovenc-Vujić, direktorka Kulturnog centra Niša Vesna Bratić, urednik književnog programa Kulturnog centra Niša Stana Dinić Skočajić, bibliofil, kolekcionar i antikvar iz Beograda Predrag Milovanović, umetnički direktor Galerije grafičkog kolektiva iz Beograda i likovni kritičar Ljiljana Ćinkul, dr Aleksandra Mitrović, sociolog, spisateljica i prevodilac Silvija Monros Stojaković, kao i drugi gosti.


Na redovnoj godišnjoj skupštini Književne opštine Vršac, održanoj 19. aprila 2008. godine u Vršcu,
usvojen je Plan rada KOV-a za 2008. godinu.
Tom prilikom je za objavljivanje u prolećnom terminu 2008, predviđena i nova zbirka poezije Tanje Kragujević Plavi sneg.

Tanja Kragujević je od 1993. godine autor KOV-a, gde je objavila poetske zbirke
Osmejak omčice (1993),
Osmejak pod stražom (1995),
Pejzaži nevidljivog (2001) i
Žena od pesme (2006),
kao i knjigu lirskih eseja Kutija za mesečinu (2003).

Recenzent nove pesničke knjige Tanje Kragujević je književni kritičar i pesnik Nenad Šaponja.

Izlazak iz štampe ove knjige predviđen je za prvu polovinu maja 2008.


Šest novih pesama Tanje Kragujević, pod zajedničkim naslovom Niži bogovi,
objavili su kragujevački Koraci u dvobroju 3-4 (april, 2008).


2007. godina


U emisiji TV Vojvodine 1, emitovanoj u nedelju, 9. decembra 2007, u 21 sat, u okrivru serije "Varošarije", predstavljena je Senta.

Pored kulturnih poslenika i žitelja ove slikovite višenacionalne panonske sredine, bogate kulturne prošlosti,
rodnog mesta Jovana Đorđevića i Stevana Sremca, o svojim uspomenama na rodni grad govorili su i
akademik Matija Becković i pesnikinja Tanja Kragujević,
podsetivši se ambijenta u kome su rođeni, ali i drugih pisaca, koji su deo života i stvaranja vezali za Sentu.

U ulici Zlatna greda, na obali Tise, Tanja Kragujević je, uz kroki vezan za život svoje porodice u ovoj ulici, izrekla i omaž velikom, nedavno preminulom pesniku i akademiku Stevanu Raičkoviću,
autoru nezaboravnih stihova o Tisi, kao i poznate knjige eseja i uspomena koja nosi naziv Zlatna greda.


U emisiji iz kulture Vavilon, na Drugom programu RTS-a, 27. novembra u 20.25,
emitovan je prilog posvećen pesniku Srbi Mitroviću (23.12.1931-2.2.2007),
povodom njegove poslednje objavljene knjige Magline, sazvežđa (Rad, Beograd, 2007).

O pesniku, njegovoj poeziji i testamentarnoj zbirci, govorila je,
kao dugogodišnji prijatelj, pratilac njegovog rada i priređivač ove knjige, Tanja Kragujević.


Na svečanosti u Matici sprskoj u Novom Sadu, 18. oktobra 2007. u 12 časova, u svečanoj sali,
predstavljen je leksikon BIBLIOTEKA PRVA KNJIGA 1957-2007
u kome su zastupljeni svi autori koji su objavili prvu knjigu u ovoj ediciji.

Priređivači izdanja su Vladimir Šovljanski i Branislav Karanović.

Na svečanom skupu govorio je Miro Vuksanović, potpredsednik Matice srpske.

Bibliteku Prva knjiga Matica srpska pokrenula je 1957. godine.
To je jedinstvena edicija u našoj književnosti kojom najstarija srpska ustanova kulture dosledno podržava najmlađe pisce.

Prvi urednik je bio Miroslav Antić, a prvu knjigu je imao Gojko Janjušević. Dosad je objavljeno 245 knjiga,u godišnjim kolima, bez prekida, u svih pola veka Prve knjige.

Na svečanost su pozvani pisci i urednici Edicije ili članovi njihove porodice. Svima je uručen primerak Leksikona, u kome su autori predstavljeni fotografijom, ukoliko je postojala na samom izdanju, i bibliografskom beleškom o daljem radu.

Biblioteka Matice srpske je ovim povodom postavila izložbu svih knjiga Edicije.
Autor izložbe je Ksenija Šulović.



Iz štampe je izašla poslednja,
testamentarna zbirka poezije uglednog srpskog pesnika Srbe Mitrovića (23.12.1931-2.2.2007).

Knjigu Magline, sazvežđa priredila je i pogovor za nju je napisala Tanja Kragujević.



Na koricama knjige reprodukovana je slika "Leto" (ulje na platnu) Milana Tucovića.

Zbirku je objavila izdavačka kuća Rad, u renomiranoj, istoimenoj ediciji.


STIHOVI TANJE KRAGUJEVIĆ U ŠPANSKOM ČASOPISU

U junskom broju španskog časopisa za umetnost i stvaranje Matematičke sveske,



koji izlazi u univerzitetskom centru Hetafe, nedaleko od Madrida,

objavljeni su stihovi pesnikinje Tanje Kragujević iz zbirke Njutnov dremež.

Izabranim stihovima iz ove knjige, koje je prevela Silvija Monros Stojaković,
prethodi beleška o pesnikinji i njenom radu.

Ovaj ugledni ilustrovani časopis, čiji je koncept zasnovan na tradiciji i inovaciji,
kulturnim sponama španske kulture i sveta, bez prekida izlazi osamnaest godina,
objavljuje se u tiražu od 2000 primeraka,
a može se naći u najprestižnijim knjižarama u Madridu i drugim španskim gradovima.


U televizijskoj emisiji iz kulture "Vavilon",
emitovanoj 9. jula 2007, u 22.30
na drugom kanalu državne televizije Srbije (RTS)

književni kritičar, pesnik i esejista Saša Radojčić
predstavio je dve knjige Tanje Kragujević

zbirku poezije Žena od pesme, i
knjigu eseja Svirač na vlati trave.

Stihove pesme "Stablo reke" iz nove zbirke interpretirala je pesnikinja.


Povodom 35. godina postojanja i rada Književne opštine Vršac,
pod geslom "Prvih 35 godina, i dan više", u Ars libri klubu hotela "Srbija", u Vršcu,
u sredu 30. maja 2007, u 20 sati, održano je književno veče posvećeno autorima KOV-a.
Na književnoj večeri su, pored Petru Krdua, urednika ove kuće,

učestvovali:

Tanja Kragujević, Jovica Aćin, Dragan Jovanović Danilov,
Nikola Lečić, Dragana Milanović, Vladimir Tamindžić,
Dejan Tadić, Dušica Jovanović, Marija Vasić
i drugi pesnici, prozni pisci i prevodioci.


U Čitaonici Odeljenja periodike Narodne biblioteke "Stevan Sremac" u Nišu,
u petak 25. maja 2007 u 19 sati,
održana je promocija knjige pesama

Noć u golom vrtu
Stane Dinić Skočajić (Narodna knjiga, Beograd, 2006.).

Uz učešće autora, o knjizi su govorili urednik izdanja Vasa Pavković i pesnik i esejista Tanja Kragujević.


Književni portret pesnikinje Tanje Kragujević je predstavljen

u Narodnoj biblioteci "Vuk Karadžić", u Kragujevcu
u četvrtak, 22. marta u 19 časova.



O poeziji i esejima autorke, povodom novih knjiga Žena od pesme (KOV, Vršac, 2006.) i
Svirač na vlati trave (Agora, Zrenjanin, 2006.)

govorili su:

Aleksandar B. Laković, književni kritičar i esejista i

Nenad Šaponja, pesnik, književni kritičar i urednik Agore.

Odlomke iz knjiga čitala autor.

Voditelj književne večeri je Mirko Demić, književnik


U čitaonici Narodne biblioteke u Smederevu
7. marta 2007.

održano je

KNJIŽEVNO VEČE

povodom četiri decenije rada, predstavljen je književni portret Tanje Kragujević.

O pesnikinji su govorili Vera Horvat, književni kritičar i prevodilac, i Vasa Pavković, književnik.

Odlomke iz nove poetske zbirke Žena od pesme (Kov, Vrsac, 2006.) i
knjige eseja Svirač na vlati trave (Agora, Zrenjanin, 2006.), čitao je autor.

Voditelj programa je bio književnik Radivoje Rale Damjanović.


PORTRET PESNIKINJE TANJE KRAGUJEVIĆ

Nove knjige Tanje Kragujević predstavljene su u Kulturnom centru Novog Sada

13. febuara 2007, u 19.30.

O zbirci poezije ŽENA OD PESME (Kov, Vršac, 2006) i
knjizi eseja SVIRAČ NA VLATI TRAVE (Agora, Zrenjanin, 2006)

govorili su:

SAŠA RADOJČIĆ, pesnik i esejista
i NENAD ŠAPONJA, pesnik u urednik Agore

Urednik programa: Vojislav Karanović
Voditelj: Alen Bešić


VASA PAVKOVIĆ

Herojsko doba novosadske neoavangarde

Što se poezije i njenog mesta na kulturnoj sceni tiče, i ova godina se može okončati kritičarskom jadikovkom o njenoj daljoj marginalizaciji. Jedina mana te hronične priče je što je tačna i što se u ne tako doglednoj budućnosti može dogoditi da neki hroničar na kraju godine ne bude pred sobom imao nijednu pesničku knjigu!
Pa da se ne bismo iscrpljivali očevidnim, evo nekoliko reči o nevidljivom, kako bi rekao prvi od autora sa ovogodišnje lista najboljih pesničkih knjiga.

VLADIMIR KOPICL - SMERNICE
VUJICA REŠIN TUCIĆ - GNEZDO PARANOJE
NEBOJŠA VASOVIĆ - NI LJUBAVI NI HLEBA
DANICA VUKIĆEVIĆ - LUK I STRELA
NOVICA TADIĆ - NEZNAN
MILOVAN MARČETIĆ - TAŠKENT
MILOSAV TEŠIĆ - DAR I KOB
TANJA KRAGUJEVIĆ - ŽENA OD PESME
LASLO BLAŠKOVIĆ - ŽENE PISACA
DRAGAN BOŠKOVIĆ - ISAIJA
STANA DINIĆ SKOČAJIĆ - NOĆ U GOLOM VRTU
ĐORĐE KUBURIĆ - ZAŠTO VOLIM VISKI

Na vrhu liste nalaze se predstavnici herojskog doba novosadske neoavangarde. Smernice koje su objavljene u Zaječaru (Matična biblioteka "Sv. Marković") i Gnezdo paranoje u Karlovcima ("Kairos"), pokazuju da se na tzv. izdavačkoj margini danas nalaze najbolji pesnici.

Iz Kraljeva (Biblioteka "Stefan Prvovenčani") već nekoliko sezona stižu knjige koje dominiraju vrednošću i opremom. I dobijaju najznačajnije pesničke nagrade! U ovogodišnjoj ponudi meni su se najviše dopali naslovi Nebojše Vasovića, Danice Vukićević i Dragana Boškovića.

Snažnu potporu domaćoj književnosti pružio je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva u sjajno opremljenoj ediciji "Novo Delo". Pesničke knjige Novice Tadića i Milovana Marčetića opravdale su i premašile poverenje, utvrđujući vlastiti poetski svet (Neznan) ili ga bitno menjajući, smisaono i metrički (Taškent).

Kao i svake godine, vršački KOV nije objavljivao samo najbolje pesničke knjige u prevodu, nego i odlične naslove srpskih liričara. Knjige Tanje Kragujević i Lasla Blaškovića, u mnogo čemu su tipični, visokovredni projekti renomiranih pesnika.

Slično se može reći i za knjigu Milosava Tešića (izd. "Čigoje" iz Beograda), koja poentira Kojenovu biblioteku "Apaxha". Nastavljajući da bogatim jezikom radi na menjanju nekih i otkrivanju drugih versifikacionih matrica, Tešić nije zapostavio ni standardni nivo smisla, suočavajući nas sa podsticajno hermetičnim stihovima.

U svojoj do sada najboljoj pesničkoj knjizi (izd. "Narodne knjige") Stana Dinić Skočajić se bavi intimom žene u srednjim godinama, iskreno i bez ostatka, priključujući se našim najboljim pesnicima. Na dnu liste je pesnik koji stoji po strani i od dominantnih pravaca i od antologija, Đorđe Kuburić, čije oštre rokerske vizije, plene našu strasnu maštu. Knjigu je objavio Niški kulturni centar.

Napominjući da u ovaj izbor, kao i obično, nisu uzimane knjige sabranih ili izabranih pesama (R. Livada, D. Vukajlović, B. Milanović, S. Radulović...), reći ću samo da gledano ukupno, srpska poezija i u 2006. nudi kvalitetnije knjige nego ijedan drugi književni žanr!

Vasa Pavković, pregled najboljih pesničkih knjiga u 2006.
Dnevni list Danas, dodatak - Knjiga, subota-nedelja, 6-7. januar 2007.


2006. godina


U Četvrtak, 12. oktobara 2006.
u Rimskoj dvorani Biblioteke Grada
Knez Mihailova 56

BIBLIOTEKA GRADA BEOGRADA

IZDAVAČKE KUĆE

KOV i AGORA

PREDSTAVILE
nove knjige

TANJE KRAGUJEVIĆ

Žena od pesme

zbirka poezije, u izdanju Književne opštine Vršac, iz Vršca, 2006.

Svirač na vlati trave

eseji o poeziji Desimira Blagojevića, Miloša Crnjanskog, Vaska Pope, Srbe Mitrovića, Miroljuba Todorovića i Nikole Vujčića, u izdanju
"Agore", iz Zrenjanina, 2006.

O knjigama govorili:

dr Slavko Gordić, profesor Univerziteta u Novom Sadu
mr Vasa Pavković, književni kritičar
i urednici izdanja Petru Krdu i Nenad Šaponja

Stihove i odabrane odlomke eseja čitala autorka


Izdavačka kuća

Tokom beogradskog Sajma knjiga na svom štandu je pomovisala, uz prisustvo autora, sledeće knjige:

Četvrtak, 26.10.2006.

Tanja Kragujević: SVIRAČ NA VLATI TRAVE
Slađana Ilić: NEŠTO SE IPAK DOGODILO

Petak, 27.10.2006.

Oleg Tomić: FRANCUSKI KALENDAR
Mirko Demić: SLUGE HIROVITOG LUČONOŠE
Alen Bešić: LAVIRINTI ČITANJA

Subota, 28.10.2006.

Mirjana Đurđević: PRVI, DRUGI, TREĆI ČOVEK
Aleksandar B. Laković: JEZIKOTVORCI
Slobodan Simić: NEZAŠTIĆENI SVEDOK

Nedelja, 29.10.2006

Vučina Šćekić: KÔD GUBITNIKA
Dušica Potić: BROJANICA KAMENOG SPAVAČA



40 GODINA POSTOJANJA I DELOVANJA GALERIJE
"MILAN KONJOVIĆ" U SOMBORU


U subotu, 18. novembra, u Velikoj sali Županije
održan razgovor oko okruglog stola

MILAN KONJOVIĆ DANAS

Kako književnici, pripadnici nekoliko generacija posmatraju,
vide i promišljaju slikarstvo jednog od lidera moderne umetnosti Milana Konjovića (1898-1993)

Pozdravne reči uputio dr Jovana Slavkovića, predsednika Opštine Sombor

U razgovoru učestvovali:

Laslo BLAŠKOVIĆ,
Đeze BARDAŠ,
Aleksandar GATALICA,
Ljiljana KASPAR JOKIĆ,
Miroslav JOSIĆ VIŠNJIĆ,
Tanja KRAGUJEVIĆ,
Petru KRDU,
Radovan POPOVIĆ,
Saša RADOJČIĆ,
Draško REĐEP,
Miro VUKSANOVIĆ


25. novembar 2006, SENTA
180 GODINA OD ROĐENJA JOVANA ĐORĐEVIĆA

Svečanosti povodom 180 godina od rođenja Jovana Đorđevića, autora himne "Bože pravde", osnivača i upravnika Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Beogradu, održane su 25. novembra 2006. godine u njegovom rodnom gradu Senti.
Toga dana u 13 časova otkriven je spomenik Jovanu Đorđeviću, koji je izradio novosadski akademski vajar Laslo Silađi, a koji je izliven u livnici "Stanišić".
Spomenik je otkrio Miro Vuksanović, potpredsednik Matice srpske i Upavnik biblioteke Matice srspke u Novom Sadu.
U 13.30 časova istog dana, ispred rodne kuće Jovana Đorđevića, u Poštanskoj ulici, otkrivena je spomen ploča. Reljefni lik Jovana Đorđevića izradio je vajar Laslo Silađi.

Na ploči je zabeleženo:

JOVAN ĐORĐEVIĆ
25.XI 1826 - 21. IV 1900.

sekretar Matice srpske, osnivač i upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Beogradu, ujak, učitelj i duhovni pokrovitelj znamenitog srpskog pisca Stevana Sremca.

Pozdrav gostima uputio je g. Petar Terzić, predsednik senćanskog Udruženja članova i prijatelja Matice srpske.

Ploču je otkrila, besedom o kulturnoj baštini grada Sente, Tanja Kragujević.


U godini na izmaku: savremena poezija

Izrazite pesničke individualnosti

Sumarni pregled, samo jedan od mogućih, markira ono što nam se bez sumnje čini vredno pažnje, pa i pohvale.

Savremena pesnička scena u Srbiji, ali i ona koju stvaraju srpski autori u drugim republikama bivše Jugoslavije, sve više razvija konkurentnost ne samo kada su u pitanju stare, nove ili obnovljene izdavačke kuće, sada već uglavnom gotovo sve privatizovane, već i kada je reč o generacijskom i poetičkom sameravanju različitih poetskih rukopisa. Pre toga, treba pomenuti da se pored možda najboljeg i najdoslednijeg izdavača savremene poezije koji dolazi iz kraljevačke Narodne biblioteke „Stefan Prvovenčani”, ove godine time mogu pohvaliti i beogradska „Prosveta”, „Filip Višnjić” (edicija „Talas”), novopokrenuta edicija Zavoda za izdavanje udžbenika „Novo delo”, vršački KOV, „Poezija”, „Glas srpski”, „Čigoja štampa”, „Rad”, Književno društvo „Sveti Sava”, „Arka”, Nolit i dr.

U tom smislu, čitaocu i kritičaru nesumnjivo ostaje tek da pretražuje ono što mu nije na prvi pogled dostupno, jer je redovna knjižarska i bibliotečka distribucija naših knjiga minimalna, te se zbirke u najboljem slučaju mogu dobiti od samih autora, ređe od izdavača, što i sam kritički čin u dobroj meri etički problematizuje. U tom smislu je i naš sumarni prgegled samo jedan od mogućih, ali čini se dovoljan da markira ono što nam se bez sumnje čini vredno pažnje, pa i pohvale u ovogodišnjoj produkciji.

Strah od straha

Pođimo najpre od pesnikinja: za razliku od prošle godine, 2006. donela nam je nekoliko samosvojnih knjiga, od kojih smo neke već prikazali. Tu pre svega imamo u vidu Ženu od pesme Tanje Kragujević, čija nesvakidašnja slikovnost aludira na bogate rukavce različitih mitskih i urbanih toposa, a ujedno je prožeta melanholničnim, autobiografskim citatima. Oko nule Ane Ristović predstavlja nesumnjivi pomak u stvaralaštvu ove pesnikinje, posebno što je osnovni emocionalni fon pomeren ka psihološko-egzistencijalnim izazovima straha, a u najdubljem svom jezgru oličen ne samo kao (ne)predvidljivi strah od sebe, već i kao „strah od straha”.

Autobiografska potka donekle je prisutna i u inače sasvim različitim zbirkama Nine Živančević Krajem veka, Luk i strela Danice Vukićević i Suvlasnici beline Olivere Nedeljković. Živančevićeva kroz simultanu, ubrzanu naraciju temazizuje ne samo krizu savremenog, velegradskog čoveka (zapadne) kulture koja mu sve više iscrpljuje identitet i duhovnost, već i vlastite strepnje, sećanja, povlašćene i prelomne trenutke života, odnosno smrti.

Satira i cinizam povodom opasnog ideološkog kameleonstva i odsustva humane etike odlikuju i provokativnu zbirku Mirka Magaraševića Naš vrli hrabri svet.

Katalog svakodnevnih sitnica i košmara u Luku i streli Danice Vukićević ispisane su stilom koji podseća na infantilne opise i ovlaš nabacane slike koje naizmenično osvetljavaju onu drugu stranu detinjstva ili zrelosti, različitih, zamenljivih uloga deteta i roditelja, supružnice i majke, jezika i pesnikinje. A u prostorima između pamćenja, jezika i belina, nagoveštene budućnosti i grozničave sadašnjosti smeštaju se Suvlasnici beline sa jasnim podsećanjem na Isidorine Saputnike, koje Olivera Nedeljković ispisuje u svojim pesmama u prozi i mikroesejima.

Za razliku od pomenute poetičke prakse, Vavilonski zapisi Ljubice Miletić razgrću slojeve hrišćanske istorije i svetih knjiga, vraćajući nas kroz apokrifnu pesničku reč njenoj prvobitnoj suštini, telu samoga Slova.

Tematizacija vremenski raslojenih, pak u jedinstenoj žiži bivstvovanja sabranih trenutaka, kada možemo biti sve i niko, onaj drugi i nepoznati „ja” koji se deli i umnožava, prepoznaje se i u najnovijem, zanimljivom i atipičnom rukopisu Dragana Stojanovića Godine. Iz toga sledi susret sa jezikom, svojim, neponovljivim, prvi put kazanim (Elementi Gojka Božovića). Tekstualnost sna i označiteljska disperzivnost sasvim originalne zbirke Arhiv beline Dobroslava Smiljanića, upućuju na večitu ljudsku čežnju za odlaskom, izmeštanjem. Ono se doživljava kao granica dvaju inverznih svetova, „unutrašnjeg” i „spoljašnjeg”, pri čemu se razvijaju do simbolički napregnute slike, fragmenta, crtice ili kratke priče zgusnutog značenja i otvorene ili paradoksalne poente.

Jer kako biti istovetan sa samim sobom, ali i bezlični deo kosmosa (poema Miodraga Pavlovića Život u jaruzi), da li je naš doživljaj božanskog i transcendentnog jovovski ili kanonski (Zar odista samo reč Živka Nikolića i Triptih, odnosno ponovljeno izdanje Otvaranje prstena Staniše Nešića, kao i sugestivna zbirka Rasvit Ranka Risojevića), uzajamnog dozivanja i nedeljivosti (Zarno vitlo Radomira Andrića).

Mističnost puta reči, njihove melodije, stvaranja i izginuća, prisutnost u umu, glasu i peru onoga koji piše – polazište je duge pesme Milovana Marčetića Taškent, bez sumnje inovativne u poetici ovoga pesnika i pripovedača. Njen lirski osmerac iako ponegde priziva sasvim tradicionalnu usmenu, pa i romantičarsku srpsku tradiciju, raspoređen je slobodno u grafičkim celinama koje više nalikuju pesmama u slobodnom stihu. Romor i tišina, prelazak u onostrano koje se odvija u sluhu, ali i u pismu, u živoj i pogrebenoj ljubavi, u snu i na javi – tamo gde se u tom Tamnom vilajetu konačno prepoznaje vlastito lice – po svojim originalnim artističkim rešenjima – ide u najbolje ovogodišnje pesničke knjige.

Bojana STOJANOVIĆ PANTOVIĆ
[objavljeno: 16.12.2006. Politika - kulturni dodatak]